Divčibare su poznato planinsko turističko mesto - visoravan, koja se nalazi u centralnom delu planine Maljen. Maljen se odlikuje karakterističnim reljefom, što uslovljava povoljne klimatske karakteristike i raznovrstan i specifičan biljni i životinjski svet na ovoj planini. Na Maljenu su dobro očuvane šume i ova planina je najsevernije stanište borovih šuma u Srbiji.
Povoljan geografski položaj doprineo je da prema Divčibarama gravitira mnoštvo gradskih stanovnika, jer su one najbliže planinsko turističko mesto Beogradu i Vojvodini. Na Divčibarama je razvijen boravišni, zdravstveno-rekreativni, sportsko-rekreativni, izletnički turizam, a u nešto manjoj meri i lovni i ribolovni.
Divčibare leže na nadmorskoj visini od 980 m. Sa svih strana su okružene visovima koji ih štite od vetrova, ublažavaju klimu, a istovremeno predstavljaju mesta sa kojih se pruža izvanredan vidik na bližu okolinu, ali i na neke udaljenije krajeve Srbije, pa čak i Republike Srpske.
Dobar geografski položaj uslovljava dopiranje vazdušnih masa iz Jadranskog mora i sukobljavanje sa vazdušnim masama sa Karpata i Panonske nizije, čime se objašnjava prisustvo joda u vazduhu. Proleća i leta su kratka, zime su hladne i duge sa obilnim snežnim padavinama, a jeseni duge i blage.
Hotel Crni vrh smešten je u neverovatno lepoj i pitomoj prirodi
Divčibara, nadomak Valjeva, u okruženju borove šume, na nadmorskoj visini od 980 m
- u središtu pravaca koji vode ka nekoliko planinskih vrhova sa kojih se pružaju
prekrasni vidici. Hotel Crni vrh se nalazi na samo 118 km od glavnog grada Srbije,
Beograda, i do njega ćete doputovati brzo i lako.
Hotel odlikuje funkcionalan i pregledan prostor koji odiše komforom i našom željom
da se u njemu osećate udobno i zadovoljno.
Na raspolaganju gostima hotela su Spa&Wellness centar opremljen zatvorenim
bazenom dimenzija 20×12, biosaunom, parnim kupatilom, teretanom i đakuzijem,
restoran, café bar i lounge bar, kao i igraonica za decu.
Planina Maljen se nalazi u zapadnoj Srbiji, jugoistočno od grada
Valjeva. Pruža se pravcem istok-zapad u dužini od oko 25 kilometara.
Severni delovi planine Maljen su izgrađeni od krečnjaka i zato su njene severne
ivice poprilično strmo zasečene. Južni delovi planine strmo padaju u Kosjerićku i
crnogorsku kotlinu.
Planina Maljen je veoma bogata biljnim svetom, posebno drvećem. Cela planina, a
naročito Divčibare, je poznata po livadama. Planina je bogata četinarskim šumama u
kojima su zastupljeni beli i crni bor, jela, smrča, kleka i planinski bor. Šume
crnog i belog bora čine dve trećine ukupne šumske površine. Planina Maljen je
jedina planina na teritoriji Srbije koja poseduje šumu belog bora, bez učešća crnog
bora. Na planini postoji i manja skupina planinskog bora, iako ova vrsta raste na
nadmorskoj visini od preko 2000 metara.
Raznovrsnost biljnog sveta učinila je da planina bude bogata i životinjskim svetom.
Na planini Maljen je nekada postojao veći broj vukova i lisica. Njihov broj je u
poslednje vreme znatno umanjen, što je dovelo do toga da na planini srne postanu
zastupljenije. Sporadično se mogu videti i divlja svinja, belica i kuna zlatica.
Nekada je na ovoj planini u velikoj meri bio zastupljen beloglavi sup, ali ga je u
poslednje vreme sve manje.
Crni vrh nalazi se na 1098 metara nadmorske visine. Ovaj vrh je najpoznatiji na planini Maljen. Karakterističan je i po tome što se sa njega spušta i ski staza na Divčibarama. Jedno od najpoznatijih mesta ove planine. Sa njega se pruža veličanstven pogled.
Krenuli ste putem staze Veliki pleć onda znate da prvi deo staze vodi i do Crnog Vrha. Prilikom šetnje nailazite na drva sa crvenim putokazima i nastavite pravo, blago uzbrdo. Nakon toga prolazite pored vikendica sa desne strane i ulazite u bajkovitu šumu. Na putu Vas čeka mlada šuma borova, jela, cerića i breza, obrasla gustom travom. Idemo dalje kroz šumu vijugavom stazom, koja nas vodi dalje u nove avanture i usput pokazuje sve prirodne lepote ovog kraja. Ne brinite, uspon je konstantan ali nije veliki. Uz sam uspon preporuka je da se prave češći odmori uz predah. Kraj uspona se nalazi na samom kamenito-travnatom vrhu koji je označen na nekoliko velikih kamenova.
Vidikovac Golubac se nalazi na nadmorskoj visini od 1056 metara i sa njega se pruža prelep pogled na ovaj deo zapadne Srbije. Ukoliko svoj pogled usmerite ka zapadu, uživaćete u pogledu na prelepe vrhove valjevskih planina: Povlen, Jablanik, Magleš i Medvednik. U daljni možete videti planinu Cer, a ispod samog vidikovca se nalazi gusta šuma, kao i dolina Bukovske reke.
Ljuti Krš je jedna od najlepših pešačkih staza na Divčibarama. Ova
pešačka staza je i dobila naziv po vrhu koji se zove Ljuti krš. Pogled sa ovog vrha
je fascinantan. Predivan pogled se pruža na levo, preko duboke doline potoka prema
Golubcu i na desno, preko početka Crne reke na Bačevački vis, Čubricu i Pejar. Sam
vrh se nalazi na nadmorskoj visini od 962 metara.
Laka i ne tako duga šetnja vodiće Vas kroz prirodne lepote ovog kraja. Upoznaćete
prirodu Divčibara na pravi način. Pešačke ture na ovoj planini jesu jedno od
najsređenijih i vidno obeleženih. Postoji jasna mapa kretanja i svako može uspešno
da je pročita.
Najviši vrh Divčibara je Kraljev sto (1104 metara). Prema narodnom predanju, najviši vrh Maljena (samim tim I Divčibara koje se nalaze na planini Maljen) dobio je ime po caru Dušanu. Pre nego što je postao car, Dušan, kralj Srba, zarati sa Mađarima. Došavši sa vojskom iz Prizrena na Maljen, Dušan posla vojsku niz planinu pred neprijatelja, a on sa svojom pratnjom ostade i ulogori se na najvišem vrhu planine. za sve vreme, dok je u kolubarskoj ravnici trajala borba sa Mađarima, Dušan se zadržao na ovom visu i na njemu primio glasnika koji mu je doneo izveštaj o pobedi nad Mađarima. Pošto je primio izveštaj, Dušan sa svitom siđe u srpsku tvrđavu Belu stenu, koja je ležala na padini Maljena, više sela Krčmara, izvrši smotru svojih trupa i potom se vrati u Prizren.
Crveni javor spada u vrstu drvenastih biljaka. Kod ove vrste je specifična jarko crvena, do kraja juna sveli do svetlo crvene. Postoje mnoge različite vrste ovog javora koje se razlikuju po svojim atraktivnim oblicima i bojama listova. Ovo je listopadni grm ili mala stabla koja dosežu visinu od 6 do 10 m, retko 16 metara. Često je u obliku hemisfere (pogotovo kada mlađi) ili liči na kupolu. Listovi su 4-12 cm dugi i široki u obliku režnjeva (kod ove podvrste čipkastog oblika). Čak i u prirodi, Acer palmatum sadnice iz istog matičnog stabla obično pokazuju razlike u takvim osobinama kao što su veličina lišća, oblik i boja.